An initiative of :




Prehrambeno–biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu





Sitekeuring.NET Award


Food-Info.net > Alergije na hranu

Alergija na soju

(Source)

Dobivene informacije u suradnji s Informall projektom.

Soja (Glycine max) pripada obitelji mahunarki. Sjemenka, odnosno zrno, jestivi je dio biljke. Zrno je osobito bogato proteinima visoke biološke vrijednosti i stoga ima veliku prehrambenu vrijednost. Sadržaj proteina iznosi oko 35 % u suhom zrnu. Alergenost sojinih proteina dokumentirana je još od osamdesetih. Soja se uvelike koristi u Aziji i SAD-u, a zadnjih godina potrošnja se povećala i u Europi, osobito u vegetarijanskoj kuhinji.

Alergiju na soju uzrokuju proteini u zrnu, osobito neki od tzv. rezervnih (skladišnih) proteina. Rezervni proteini se nalaze u velikoj količini u zrnu i služe kao "izvorni materijal" za rast nove biljke. Najmanje dva rezervna proteina su identificirana kao alergeni, vicilin i legumin. Rezervni proteini su obično otporni na toplinu i toplinskom obradom ostanu netaknuti. Proteini koji se ne pohranjuju, glavni alergeni peludne groznice breze, nedavno su identificirani kao alergeni u sojinom zrnu.

Sojini proizvodi se često koriste u prehrambenoj industriji, posebno za teksturiranje i emulgiranje proizvoda (E322, sojin lecitin) te kao proteinska punila. Soja je također jedan od glavnih izvora rafiniranog ulja, no koje vjerojatno ne sadrži velike količine alergenskih proteina.

1. Simptomi
2. Tko, kada, koliko dugo i koliko često?
3. Srodna hrana (unakrsna reaktivnost)
4. Dijagnoza
5. Proizvodi i izbjegavanje
6. Drugi jezici
7. Više informacija

Simptomi

Soja može potaknuti sve vrste alergijskih simptoma od svrbeža, oticanja usta i grla, gastrointestinalne reakcije (mučnina, grčevi i proljev), respiratorne simptome (peludna groznica i astma), kožne reakcije (osip poput koprivnjače ili urtikarije) pa sve do teških i životno opasnih reakcija (poput nedostatka daha, pada krvnog tlaka i anafilaktičkog šoka).

Udisanjem soje u prahu i sojinog brašna, može doći do pojave respiratornih simptoma, rinitisa i astme. Pacijenti, kojima se razviju simptomi nakon inhalacije, obično toleriraju soju u drugom obliku. Prašina soje bila je uzrokom epidemije astme između 1981. i 1987. godine u Španjolskoj, nakon iskrcaja zrna soje u lukama Barcelone, Cartagena i Tarragona, ali isto tako u New Orleansu 1950-ih i 1960-ih godina.

Tko, kada, koliko dugo i koliko često?

Učestalost alergije na soju do sada nije bila specifično proučena. Do danas, alergija na soju uglavnom je opisana kod male djece s ekcemom (atopični dermatitis), koja ju uglavnom prerastu nakon 1-2 godine izbjegavanja soje u prehrani. 1 – 4 % djece s ekcemom kod koje postoji sumnja na alergiju na hranu, pri izlaganju na soju reagira alergijskim simptomima. Alergijske reakcije na sojine proizvode kod odraslih ljudi su manje zastupljene.

Prag alergijske reakcije na soju nije točno utvrđen. U Švedskoj, zabilježeno je da je soja odgovorna za 6 od 12 ozbiljnih ili čak životno opasnih alergijskih reakcija uzrokovanih hranom u periodu od 1993. do 1996. godine nastalih uzimanjem oko 1- 10 g soje. Prag reakcije se značajno razlikuje između pojedinaca. Neobjavljeni rezultati iz Švicarske, ukazuju da prvi subjektivni simptomi mogu započeti već nakon 8 mg uzimanja.

Srodna hrana (unakrsna reaktivnost)

Kako soja potječe iz obitelji mahunarki, postojala je ozbiljna briga da će i druge mahunarke, osobito kikiriki imati slična alergijska svojstva. Ova briga zasnovana je na pretpostavci da slični proteini u srodnoj hrani izazivaju sličnu reakciju, što se naziva unakrsna reakcija. Rezervni proteini, npr. u kikirikiju i grašku vrlo su slični proteinima u soji. Unakrsne alergije su rijetke kod mahunarki, za razliku od alergija na ostalu vrstu hrane. Većina pojedinaca alergičnih na soju, tolerantna je na kikiriki, osim možda pacijenata s alergijom na brezinu pelud (vidi ispod). No, to ne znači da ne postoje pacijenti koji pokazuju unakrsnu reakcijsku alergiju na više mahunarki, ali je ta pojava rijetka.

Pacijenti s peludnom groznicom u rano proljeće, često imaju alergije na hranu. Hrana koja izaziva alergiju je voće poput jabuke i breskve, i orašasti plodovi poput lješnjaka. Uzrok alergije na hranu je što ta hrana sadrži alergen koji je usko povezan s glavnim alergenom peludi breze. Alergijske reakcije na temelju povezanosti, nazivaju se unakrsno-reakcijskim alergijama. U novije vrijeme, pokazano je da soja također sadrži alergen sličan onome u peludi breze. Studije o alergijskoj reakciji na prehrambene proizvode koji sadrže izolat sojinog proteina, provedene su u centralnoj Europi, tj. Njemačkoj i Švicarskoj. Većina pacijenata koji su alergični na izolat sojinog proteina, alergična je i na pelud breze. U području bogatom brezom, 10% visoko alergičnih bolesnika na pelud alergična je i na soju.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja jasnim pregledom povijesti bolesti, kako bi se uspostavila veza između alergijske reakcije i soje. Obzirom da je soja česti „nevidljivi“ sastojak hrane, to nije uvijek jednostavno. Kožni testovi (ubodom) i mjerenje razine specifičnog IgE, koriste se za objašnjavanje osnove alergije na soju. Soja sadrži slične alergene kao kikiriki i druge mahunarke te pelud. Pozitivni kožni test ili serumski IgE test može biti uzrokovan unakrsnom reakcijskom alergijom na kikiriki, druge mahunarke ili čak pelud breze. Kako bi saznali da li takva unakrsna reakcija ima klinički značaj, jedina metoda je tzv. dvostruki slijepi placebom kontrolirani pokus. U ovom postupku, pacijentu se s vremenom povećava doza soje kao i placebo jela koji ne sadrže soju. Pacijent kao ni doktor ne zna jesu li obroci sadržavali soju. Efikasno maskiranje okusa soje je izuzetno bitno pri ovakvom postupku.

Proizvodi i izbjegavanje

Sojino zrno se uglavnom konzumira u prerađenom obliku iako se može konzumirati i kao cijelo zrno. Sojini proizvodi se danas široko koriste u prehrambenoj industriji, osobito kao teksturalna sredstva, emulgatori i proteinska punila. U tim slučajevima, soja se obično koristi kao ulje, brašno ili koncentrat. Sojino brašno se često dodaje za pripremu kruha, peciva i keksa. Soja se također koristi u pripremi sojinog mlijeka, sojinih napitaka i sojinih pahuljica. Sir od soje ili tofu, čest je sastojak u azijskoj kuhinji i osnova je za fermentiranje sojinih proizvoda kao što su miso, okara, soja sos, ili tempeh. Soja se koristi za proizvodnju teksturiranog biljnog proteina (TVP), koji se konzumira kao zamjena za meso. Obzirom da je soja dobar i jeftin izvor proteina, može biti dio raznolike procesirane hrane, poput mesnih proizvoda, kobasica, čokolade, sladoleda i žitarica za doručak. Rano se uvodi u prehranu kao dojenačka formula ili obrok za dojenčad.

Sojin lecitin se koristi kao emulgator (E322) u procesiranoj hrani, ali i kao sastojak farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda. Nadalje, koristi se kao dodatak prehrani jer može djelovati na smanjenje razine kolesterola. Proizvodi se iz uljne frakcije, ali može sadržavati alergenske proteine u maloj količini. Sojin lecitin se uglavnom koristi kao prehrambeni aditiv u čokoladi, pekarskim proizvodima, začinima i sladoledu. Komercijalni pripravak sojinog lecitina nije označen kao da sadrži sojine proteine, i stoga može predstavljati izvor skrivenih alergena.

Soja se koristi i u mnogim ne-prehrambenim proizvodima, poput krema i losiona za tijelo, sapuna, hrane za kućne ljubimce, ljepila i maziva. Sojin lecitin se koristi u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima.

Za sada je jedino rješenje tretiranja alergije na soju njezino izbjegavanje. Budući da je soja "nevidljiv" sastojak razne hrane, izbjegavanje je dosta teško. Srećom, prema novoj zakonskoj regulativi (EU direktiva deklariranja 2003/89/EG i popis Komisije Codex Alimentariusa za obvezno označavanje zapakirane hrane) svi proizvodi koji sadrže sastojke soje trebaju biti navedeni.

Drugi jezici

English
soy(bean)
Français
Soja
Deutsch
Soja(bohne)
Nederlands
soja
Español
Soja
Português
Soja
Русский
Соя
Dansk
Sojabønne
Italiano
soia
Ελληνικά
σόγια
Türkçe
Soya
Česky
Sója
Slovenčina
Sója
Norsk
Soyabønne
Polski
Soja zwyczajna
Română
(boabe de) soia
Slovenščina
Soja
Suomi
Soijapapu
Svenska
Sojaböna
Hrvatski
Soja
Соя
sojë
Соја
Szójabab
Soja
Українська
Соя
Soja
Soja
Українська
Sojabaun
סויה
Նուշ
ნუში
中文
大豆
ダイズ
ถั่วเหลือง์
فول الصويا
سویا
Kedelai
Đậu tươngहोडे
maharage ya soya        

Više informacija

 



European Masters Degree in Food Studies - an Educational Journey








    The website Food-Info.net is an initiative of the food technology and food safety programmes of Wageningen University, The Netherlands and its partner universities.