Food-Info.net > Alergije na hranu

Alergija na jaja

Izvor

Dobivene informacije u suradnji s Informall projektom.

Jaja imaju važnu ulogu u ljudskoj prehrani diljem svijeta i koriste se kao jedan od sastojaka u pripremi različitih vrsta hrane. Alergija na jaja je jedna od najčešćih alergija na hranu u dječjoj dobi. Naziva se i IgE-posredovanom alergijom na hranu. IgE (imunoglobulin E) je alergijsko antitijelo.
Peradarska jaja sadrže u bjelanjku nekoliko proteina koji mogu izazvati imunološki odgovor u ljudskom organizmu, a većina je prisutna u bjelanjku jajeta. Alergeni proteini u žumanjku su rijetki i rijetko doprinose nastanku alergije.

Većina alergenih proteina iz bjelanjka je otporna na toplinu, ne mogu se probaviti i mogu se naći u prašini svakog kućanstva.

Iako aktivacija nije dobro istražena, smatra se da nastaje konzumacijom proteina jaja prehranom, a čak i mala količina bjelančevina prisutna u majčinom mlijeku može izazvati reakciju kod dojenčadi, dok je reakcija izazvana kada dojenče prvi puta pojede obrok koji sadrži jaje.

1. Simptomi
2. Srodna hrana (križne-reakcije)
3. Tko, kada, koliko dugo i koliko često?
4. Koliko je previše?
5. Dijagnoza
6. Proizvodi
7. Izbjegavanje
8. Više informacija

Simptomi

Kod osjetljivih pojedinaca, konzumiranje jaja peradi, izazvat će alergijske reakcije poput svrbeža u ustima i ždrijelu, osipa (koprivnjača ili urtikarija), povraćanje, rinokonjuktivitis, astmu, a u rijetkim slučajevima anafilaksu. Može doći do pogoršanja atopičnog dermatitisa, ali su izolirane reakcije koje se dogode nakon više sati ili dana nakon obroka bez trenutne reakcije na obrok vrlo rijetke.

Srodna hrana (unakrsne reakcije)

Jaja druge peradi sadrže slične alergenske proteine kokošjim jajima i također izazivaju alergijske reakcije kod ljudi. Konzumacijom mesa peradi rijetko se izazove alergijska reakcija. Pacijenti osjetljivi na udisanje alergijskih proteina ptica (npr. kanarinaca) mogu imati iste simptome kao pri konzumiranju žumanjka radi unakrsne alergije.

Tko, kada, koliko dugo i koliko često?

U epidemiološkim studijama, alergija na jaja je jedna od najčešćih alergija na hranu u dječjoj dobi i događa se u oko 2 % male djece. Više od polovice djece, stvara otpornost na jaja tijekom odrastanja, i samo oko 1 % odrasle populacije je alergično na jaja. Međutim, rana osjetljivost na jaja u dojenačkoj fazi je čest preduvjet za kasniji razvoj astme i dišnih alergija.

Koliko je previše?

Većina pacijenata u kontroliranim ispitivanjima reagira na konzumaciju jaja u rasponu od mg do g, 5 % ispitanika reagira na doze manje od 5 mg, a 50 % pokazuje simptome kod unosa iznad 100 mg. Važno je znati prag doze pojedinog bolesnika i omogućiti mu uspješnu metodu izbjegavanja.

Dijagnoza

Dijagnoza alergije na jaja slijedi međunarodne smjernice, a započinje s detaljnom povijesti bolesti i detaljnim informacijama bliske povezanosti konzumiranja hrane koja je sadržavala jaja i razvoja alergijskih simptoma i znakova. Dijagnoza je popraćena kožnim testovima (ubodom) i mjerenjem specifičnog IgE-a za bjelanjak i žumanjak, a treba završiti kontroliranim ispitivanjem kako bi se potvrdila ili isključila alergija na jaja, te što je jako bitno, svakom pacijentu se utvrđuje prag tolerancije, koji će izradila strategija izbjegavanja štetne količine jaja. Zadnjih godina povećao se interes prema kožnom testiranju flasterima, no treba ga provoditi s oprezom van znanstvenih protokola.

Podaci koji pokazuju da određena razina specifičnog IgE može predvidjeti alergiju na jaja objavljeni su u različitim centrima (SAD, Španjolska, Njemačka i Danska), ali stvarna mogućnost predviđanja kliničke alergije varira od 0,35 u Španjolskoj do 17,5 u Njemačkoj i stoga se može koristiti samo uz veliki oprez. Nadalje, vrijednosti specifičnih IgE nisu se poklapale s pragom tolerancije pojedinog pacijenta, i stoga ne mogu zamijeniti kontrolirana ispitivanja.

Obzirom da oko polovine pacijenata preraste alergiju na jaja, bitno je ponavljati ispitivanje u pravilnim vremenskim razmacima. Obitelji je od velike pomoći dokaz da je njihovo dijete preraslo alergiju na jaja, jer je teško provoditi apsolutno izbjegavanje jaja.

Proizvodi

Proteini jaja nalaze se u svakodnevnoj prehrani diljem svijeta u raznim tipovima hrane, od kuhanog jaja i tjestenine do kolača i keksa. Jaje se koriste i u sirovom obliku, iako se danas uglavnom koriste pasterizirana sirova jaja (npr. u majonezi) radi rizika od bakterijske kontaminacije Salmonellom.

Proteini jaja također se koriste u kozmetičkim proizvodima - u šamponima, losionima i kremama. Lecitin iz žumanjka se koristi u farmaceutskim proizvodima.

Izbjegavanje

Jedini način tretiranja alergije na jaja je izbjegavanje prehrambenih proizvoda koji sadrže jaja. Budući da jaja imaju široku primjenu, teško ih je potpuno izbjeći. Neki sastojci na deklaraciji proizvoda, poput albumina, ovalbumina, globulina, ovomucina, ovomucoida, vitelina, ovovitelina, žumanjaka i silicijeva albuminata ne alarmiraju potrošača. Prema novoj direktivi EU, označavanja (2003/89/EC) i popisu Komisije Codex Alimentarius, hrana koja sadrži derivate jaja mora uvijek biti označena. Dijetetski savjeti trebaju se temeljiti na pragu tolerancije pojedinog pacijenta. Samo najosjetljiviji pacijenti trebaju izbjegavati namirnice s vrlo niskom koncentracijom jaja i trebaju biti oprezni s cjepivima proizvedenim u žumanjku jaja.

Više informacija

• Pregled kliničkih studija
• Biokemijski podaci o alergenim proteinima jaja
  • Apovitellenin I
  • Apovitellenin VI
  • Gal d 1
  • Gal d 2
  • Gal d 3
  • Gal d 4
  • Gal d 5
  • Immunoglobulin IgY
  • Ovomucin